Na današnjoj sjednici Sabora Republike Hrvatske izglasana su dva zakona u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije - Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske za koji je glasovalo 117 zastupnika, tri su bila suzdržana, a četiri zastupnika protiv te konačni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju za koji je glasovalo 88 zastupnika, dok je 14 bilo suzdržano, a 26 protiv.
 
Po stupanju na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju, odnosno njegovom objavom u Narodnim novinama, Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu kojom će urediti pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, metodologiju izračuna vrijednosti indeksa razvijenosti i s tim u vezi drugačije izdvajanje potpomognutih područja i Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti.
 
Indeks razvijenosti je pokazatelj koji se računa radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te isti služi kako bi se odredio intenzitet poticanja razvoja putem državnih mjera i programa pomoći. Dosadašnja višegodišnja iskustva ukazala su na potrebu preispitivanja sadašnjeg modela izračuna indeksa razvijenosti, odnosno metodološkog okvira za ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u razvojne skupine, koji je mnogim područjima nanio veliku nepravdu. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provelo je evaluaciju dosadašnjeg modela izračuna indeksa razvijenosti, koja je ukazala na manjkavosti postupka te je izrađen novi prijedlog izračuna.
 
„Veliki broj općina i gradova zakinut je važećom metodologijom izračuna indeksa razvijenosti pa tako i visinom državne pomoći, dijelom zbog toga što nisu uvrštene u potpomognuta područja, a dijelom zbog toga što neka druga područja jesu premda tamo ne bi trebale pripadati.“, istaknula je danas ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.
 
Spomenutim novim modelom izračuna indeksa razvijenosti nadograđena je demografska komponenta indeksa uvođenjem pokazatelja indeksa starenja i izmjenom stupnja obrazovanosti koje se sada utvrđuje tercijarnom obrazovanju, čime je postignuto kvalitetnije mjerenje strukturnih i dinamičkih obilježja kretanja stanovništva u lokalnim i županijskim jedinicama. Osim toga, otklonjen je problem utjecaja statističkih obilježja odabranih pokazatelja na konačnu vrijednost indeksa razvijenosti što je u konačnici rezultiralo pravednijim razvrstavanjem općina, gradova i županija u razvojne skupine.
 
S obzirom na interpretacijske specifičnosti rezultata indeksa razvijenosti dobivenih novom metodologijom, postojeće razvrstavanje više nije primjenjivo, odnosno predloženo je novo razvrstavanje u razvojne skupine prema kojem će se općine i gradovi razvrstavati u 8 skupina – 4 iznadprosječne i 4 ispodprosječne skupine, a županije u 4 skupine – 2 iznadprosječne i 2 ispodprosječne skupine, a status potpomognutih područja imat će sva područja ispod prosjeka razvijenosti RH.
 
Prijedlogom novog modela izračuna indeksa razvijenosti povećava se broj općina i gradova koji imaju status potpomognutog područja i to s 264 na 304, što znači da će dodatnih 40 jedinica pripasti u skupinu potpomognutih područja. To povećanje je još i veće ako se uzme u obzir da bi temeljem novih podataka, a prema postojećem modelu indeksa razvijenosti, status potpomognutih područja ostvarilo svega 244 jedinica, odnosno čak 60 jedinica manje u odnosu na novi model.
 
Ministrica Žalac, nakon objave preliminarnih rezultata novog indeksa razvijenosti, naglasila je: „Ovakvi nas rezultati ne vesele, no najbitnije je da je podjela pravedna, a o svim županijama, općinama i gradovima, koji će sukladno novom indeksu razvijenosti biti razvrstani u potpomognuta područja, posebno ćemo voditi računa kroz nacionalne programe pomoći, ali i jačanje kapaciteta za što učinkovitije povlačenje sredstava iz EU fondova.“ Osim toga, ministrica je istaknula kako novi indeks razvijenosti sam po sebi neće riješiti problem nerazvijenosti, ali će omogućiti izravno vezivanje intenziteta državnih i EU poticaja sa stupnjem razvijenosti.

Preliminarni rezultati_novi model_JLS

Preliminarni rezultati_novi model_županije

Studija_novi model indeksa razvijenosti_CLER

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije osnovalo je fond sa 120 milijuna kuna za sufinanciranje projekata prema Programu pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova. Čak 8,6 milijuna kuna bespovratne potpore namijenjeno je području Brodsko-posavske županije.  

Najviši udjel Ministarstva u sufinanciranju projektne dokumentacije iznosi 95 % ukupno prihvatljivih troškova za projekte s područja I. skupine jedinica lokalne samouprave, 90 % za projekte s područja II. skupine te 85 % za projekte s područja III. skupine. Najviši iznos sredstava koji se može dodijeliti po podnositelju iznosi 1.000.000,00 kuna s PDV-om ukoliko je podnositelj općina ili grad, odnosno 2.000.000,00 kuna s PDV-om za županije. Neovisno o korisniku i području provedbe projekta vrijednost zahtjeva za dodjelu sredstava po pojedinačnom projektu nije mogla biti manja od 100.000,00 kuna. 
Poziv se odnosio na ulaganja u komunalnu infrastrukturu (nerazvrstane ceste, županijske ceste, nogostupe, klizišta, biciklističke staze, lokalne vodovodne i kanalizacijske mreže, toplovode, male elektrane, infrastrukturne objekte u svrhu jačanja turističke ponude (šetnice, poučne staze, vidikovci, žičare) i socijalnu infrastrukturu (objekti osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, objekti predškolskog odgoja, učenički domovi, hospiciji, objekti zdravstvene namjene, domovi umirovljenika, kulturni centri, domovi kulture, vatrogasni domovi i ostali objekti javne namjene koji su na raspolaganju široj lokalnoj zajednici). 

U projektu je Centar za tehnološki razvoj imao posebnu ulogu, jer je na tragu decentralizacije funkcija koje se spuštaju s razine Ministarstva regionalnog razvoja na regionalne koordinatore te je CTR radio evaluaciju projekata.

Ukupno je prijavljeno 48 projekata ukupne vrijednosti preko 345 milijuna kuna. Prema vrsti ulaganja najviše je prijavljenih projekata s područja male komunalne infrastrukture (nerazvrstane ceste, pješačke staze, pješački prijelazi, pothodnici, vodoopskrba) – 28 projekata. Šest projekata prijavljeno je s područja odgoja i obrazovanja (dječji vrtići, osnovne škole, edukacijski centri, centri kompetencija, studentski kampus, a po četiri projekta prijavljena su s područja zdravstva te turističke infrastruktura (biciklističke staze, sportsko-rekreacijski centri) i s područja zdravstva. Tri projekta prijavljena su s područja socijalne skrbi domovi za starije, društveni domovi, trgovi, višenamjenski društveni objekti). Dva projekta prijavljena su s područja sigurnosti (vatrogasni domovi) te jedan projekt s područja kulture. 

Danas se u Slavonskom Brodu, u velikoj vijećnici Županije brodsko-posavske održava radionica „Primjena modela JPP-a u projektima javne rasvjete i energetske obnove javnih zgrada (deep renovation)“.  Organizatori radionice su Agencija za investicije i konkurentnost i CTR – Razvojna agencija Brodsko- posavske županije. 

Agencija za investicije i konkurentnost donijela je Program primjene modela JPP-a na projekte javne rasvjete i energetske obnove javnih zgrada u okviru koncepta ''pametnih gradova'' koji predstavlja okvir za provedbu projekata energetske učinkovitosti u slučaju primjene JPP modela i sukladan je s propisima i ciljevima Europske unije te s domaćim strateškim dokumentima. Koncept „pametnih gradova“, koji uključuje učinkovitije korištenje digitalne i IT tehnologije u područjima tradicionalnih mreža i usluga te ostalih resursa urbanih područja, globalno je raširen i usmjeren na ciljeve održivog razvoja te omogućuje bolje uvjete života i rada građana. U Republici Hrvatskoj stvoreni su svi programski i zakonski preduvjeti za pokretanje projektnog ciklusa u području javne rasvjete i zgradarstva, a u fazi provedbe je i pilot projekt.

Radionica je bila namijenjena predstavnicima jedinica lokalne i područne samouprave, javnih poduzeća te zainteresiranih iz privatnog sektora. Cilj radionice bio je detaljnije informirati sudionike o mogućnostima financiranja projekata javne rasvjete i energetske obnove javnih, te podići razinu znanja i kompetencija naručitelja i ponuditelja u pripremi i provedbi projekata kao i povećati njihovu konkurentnost na tržištu rada i usluga, kako u zemlji tako i u široj regiji. 

Sudionici radionice mogli su saznati više i o kombiniranje JPP-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova u području energetske učinkovitosti, analizirani su primjeri iz prakse – kombinirano financiranje kod projekata energetske učinkovitosti u području javne rasvjete kao i primjeri iz prakse – primjena modela JPP-a u obnovi javnih zgrada (deep renovation).