U utorak, 19. lipnja 2018. godine ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac potpisala je zajedno s predsjednicom Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Tamarom Perko i članom Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Hrvojem Čuvalo, Sporazum o financiranju između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za provedbu financijskog instrumenta „ESIF Krediti za javnu rasvjetu“ u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, a svečanosti potpisivanja nazočili su i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te ministar financija Zdravko Marić.

Ukupna vrijednost ovog financijskog instrumenta iznosi 20 milijuna eura, odnosno 152 milijuna kuna, iz europskih fondova, a namijenjen je jedinicama lokalne samouprave. Financijski instrumenti sufinanciraju se u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova i općenito dolaze u obliku kreditnih linija, garancijskih shema i fondova poduzetničkog kapitala. U okviru ovog instrumenta „ESIF Kredita za javnu rasvjetu“, jedinicama lokalne samouprave dodjeljivat će se krediti i to u rasponu od 500 tisuća do 15 milijuna kuna uz nisku kamatnu stopu koja se određuje prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave na čijem se području projekt provodi (0,1%, 0,25% i 0,5% godišnje). Rok otplate je do 10 godina, uključujući do 6 mjeseci počeka. Pored ovako povoljne cijene financiranja, dodanu vrijednost „ESIF Kredita za javnu rasvjetu“ čini i oslobođenje od plaćanja svih naknada čime ovi krediti predstavljaju doista dostupni izvor financiranja za postizanje energetskih ušteda u sustavu javne rasvjete jedinica lokalne samouprave.

„Financijski instrumenti, kao novi i jednostavniji pristup EU sredstvima, prije svega zbog bitno manjih administrativnih zahtjeva, imaju još jednu vrlo važnu značajku, a to je da ih se ponovno upotrebljava nakon povrata. Dakle, kada se vrate u državni proračun, RH će ih koristiti u iste svrhe, čime se novac koji ulažemo u financijske instrumente više puta upotrebljava, odnosno uvjetno rečeno reciklira, što je bitno iz perspektive poreznih obveznika. Radi se o doista dostupnom izvoru financiranja jedinica lokalne samouprave budući da će naše općine i gradovi moći vraćati ove izrazito povoljne kredite prvenstveno iz ušteda na računima za električnu energiju, dakle bez novog opterećenja za porezne obveznike“, izjavila je ministrica Žalac te dodala kako ovo nije prvi financijski instrument za javnu upravu u cilju postizanja energetske učinkovitosti. U prosincu 2017. godine Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dodijelilo je, također HBOR-u, provedbu sličnog proizvoda „ESIF Kredite za energetsku učinkovitost za javne zgrade“ u vrijednosti od 190 milijuna kuna.

„Provedbom ovog financijskog instrumenta, osim dobrobiti za javni sektor i postizanje energetskih ušteda, očekujemo i povećanje gospodarske aktivnosti u kontekstu ugovaranja izvođenja radova i nabave što će imati dodatne pozitivne konotacije za hrvatsko gospodarstvo. HBOR već početkom srpnja počinje zaprimati zahtjeve za odobrenje ovih kredita te pozivam sve zainteresirane da nam se čim prije obrate“, izjavila je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a.

Potpisivanjem Sporazuma o financiranju, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao Upravljačko tijelo Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., pokrenulo je provedbu osmog financijskog instrumenta, a u narednom razdoblju očekuje se pokretanje još dva financijska instrumenta u okviru energetske učinkovitosti, ovaj put za privatni sektor (prvi je namijenjen proizvodnji, a drugi turizmu i trgovini).

Sudjelujte u blogerskom natječaju i osvojite trotjedno osposobljavanje iz komunikacija EU-a u Bruxellesu!

Napišite i objavite blog-objavu o bilo kojem projektu financiranom iz EU-a.

Pošaljite poveznicu na ovu platformu do 31. kolovoza 2018. u 23:59.

Tri pobjednika bit će pozvana na trotjedni prilagođeni intenzivni program osposobljavanja o komunikacijama EU-a. Steći će iskustvo rada u odjelu za komunikacije u instituciji EU-a, u komunikacijskoj agenciji i medijskim kućama na briselskom području.

Brodsko-posavski župan Danijel Marušić, danas je u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije potpisao ugovor o provedbi 11.843.801,88 vrijednog projekta u području primarne zdravstvene zaštite. Udio bespovratnih sredstava iznosi 10.067.231,58 kn, dok će se iznos od 1.776.570,30 sufinacirati iz županijskog proračuna, odnosno dio koji se odnosi na koncesionare, dok će domovi zdravlja sami finacirati svoj dio udjela u Projektu.
Brodsko-posavska županija s partnerima Dom zdravlja Slavonski Brod i Dom zdravlja „Dr.Andrija Štampar“ Nova Gradiška prijavitelj je projekta „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini“. 
Svrha projekta je poboljšanje pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini u izoliranim i depriviranim područjima u Brodsko-posavskoj županiji kako bi se smanjio broj upućivanja u bolnice za 3 %, jer će se na razini primarne zdravstvene zaštite (PZZ) omogućiti više dijagnostičkih postupaka. Dostupnost zdravstvene skrbi je nejednaka i ograničena posebno u ruralnim dijelovima. Ulaganjem u opremu i infrastrukturu doprinijet će nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju te poboljšati uvjeti rada i povećati broj usluga na primarnoj razini.
Primarna zdravstvena zaštita ima središnju ulogu u cjelokupnoj koordinaciji i kontinuiranosti zdravstvene skrbi za pacijente, sveobuhvatnu zdravstvenu uslugu unutar zajednice koju pruža tim stručnjaka zaduženih za većinu potreba pojedinca vezanih uz zdravlje. Svrha primarne zdravstvene zaštite je da se pacijenti usmjeravaju prema najprikladnijem i troškovno najučinkovitijem obliku skrbi o zdravlju, a ne da se ograniči pristup zdravlju i zdravstvenoj usluzi.
Brodsko-posavska županija osnivač je domova zdravlja te davatelj koncesije. Rekonstrukcijom i dogradnjom objekta pedijatrije Doma zdravlja Slavonski Brod dobiti ćemo pedijatriju primjerenu 21. stoljeću. Sadašnji postojeći prostor kvadraturom, opremom i ostalim sadržajima neprimjeren je za potrebe moderne pedijatrije. Ovom dogradnjom Dom zdravlja Sl. Brod dobio bi pedijatriju koja bi omogućavala preglede djece i dojenčadi s područja depriviranih krajeva unutar županija Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske. Rekonstrukcijom (dogradnjom) odjela pedijatrije dobio bi se odvojen prostor čekaonice za bolesnu djecu od čekaonice za dojenčad koja dolazi na redovne preglede što sada nije omogućeno.
U sklopu projekta će Dom zdravlja N. Gradiška uvesti sljedeće nove usluge: UZV štitnjače, UZV dojke i aksila, UZV abdomena, Holter EKG-a, Holter tlaka.
Domu zdravlja Sl. Brod planira uvesti sljedeće nove usluge:
OPĆA MEDICINA: ultrazvuk abdomena i krioterapija
PEDIJATRIJA: ultrazvuk kukova, krioterapija, spirometrija, defibrilacija
GINEKOLOGIJA: Ginekološku ultrazvuk 3d/4d
KARDIOLOGIJA: Holter, ultrazvuk srca, ergometrija
STOMATOLOGIJA: ortopan – snimanje zubi, ortopantomamografija
OFTALMOLOGIJA: Prvi jednostavni oftalmološki pregled, snimanje oštrine vida, vidno polje
Nove usluge koje uvode koncesionari: UZV pregled (2), EKG (3), Holter (4).
Broj ordinacija domova zdravlja korisnika opreme: 25 ordinacija dentalne medicine, 21 ordinacija opće/obiteljske medicine, 3 ordinacije pedijatrije, 6 ordinacija ginekologije, ordinacija kardiologije i oftalmologije.
Otvaranjem specijalističkih ordinacija – interne medicine (kardiologije) smanjit će se upućivanje pacijenata u bolnicu na osnovne kardiološke pretrage (ultrazvuk srca, ergometrija, holter) na koje se čeka nekoliko mjeseci te će ih pacijent obaviti u okviru doma zdravlja. Tako će pacijenti na pretragu čekati nekoliko dana ili tjedana, a ne nekoliko mjeseci te će se smanjiti pritisak na bolnički sustav.
Otvaranjem ordinacije oftalmologije osiguranicima će postati dostupniji specijalistički pregledi vezani uz bolesti oka s naglaskom na sve češće poremećaje vida kod djece. Nabavom ortopan uređaja omogućiti će se svim stomatološkim ordinacijama snimanje zubi pacijenata i brže liječenje zuba te se očekuje upućivanje na korištenje uređaja i od strane koncesijskih liječnika, a obzirom na zastarjelost uređaja koji se nalazi pri bolnici očekujemo upućivanje na korištenje ovog uređaja i od strane bolničkih liječnika.
Nabavom novije opreme učiniti će se dijagnostičke i konzilijarne pretrage dostupnim osiguranicima pri čemu će se moći postaviti brža i kvalitetnija dijagnoza bitna za liječenje bolesnika, a pravovremeno postavljena dijagnoza rezultirati će efikasnijim i učinkovitijim zdravstvom.
Edukacija liječnika iz ultrazvučnih dijagnostika bi tako postala posve nova dijagnostička djelatnost, kako bi pomogli našim pacijentima u ranom otkrivanju bolesti te pravovremenom liječenju istih. Liste čekanja nam omogućuju naručivanje na pretrage tek za nekih 6 mjeseci što je nerijetko predugo ukoliko se sumnja na neku težu bolest i nedostaje baš ta pretraga. Vrijeme u tom slučaju ne ide u prilog našim pacijentima, što bi se sada promijenilo. U bolnicu bi se slali samo kompliciraniji slučajevi koji se ne mogu riješiti na razini PZZ, a preventivnim pregledima bi se otkrile neke bolesti.
Postavljanjem i opremanjem kutaka za dojenje u kojem bi se sastajale grupe za potporu dojenju i savjetovalište o dojenju, koji do sada ne postoji, BPŽ želi podići razinu svijesti o pozitivnim stranama dojenja, a promovirao bi smjernice UNICEF-a i WHO-a odnosno preporuku isključivog dojenja do dobi od 6 mjeseci starosti djeteta i nastavak dojenja uz dodatnu hranu sve dok majka i dijete to žele, optimalno do druge godine djetetovog života.
Projekt je pisao CTR – Razvojna agencija Brodsko-posavske županije.